Ukuhamba ixesha elide kwandisa umngcipheko we-venous thromboembolism


Umbhali: Succeeder   

Izifundo zibonise ukuba abakhweli beenqwelo-moya, oololiwe, ibhasi okanye iimoto abahlala phantsi uhambo olungaphezulu kweeyure ezine basengozini enkulu ye-venous thromboembolism ngokubangela ukuba igazi le-venous lime, nto leyo evumela ukuba igazi liqhekeke kwimithambo. Ukongeza, abakhweli abathatha uhambo oluninzi ngexesha elifutshane nabo basengozini enkulu, kuba ingozi ye-venous thromboembolism ayipheli ngokupheleleyo emva kokuphela kohambo, kodwa ihlala iphezulu kangangeeveki ezine.

Ingxelo ithi kukho ezinye izinto ezinokunyusa umngcipheko we-venous thromboembolism ngexesha lokuhamba, kuquka ukutyeba kakhulu, ukuphakama okuphezulu okanye okuphantsi kakhulu (ngaphezulu kwe-1.9m okanye ngaphantsi kwe-1.6m), ukusetyenziswa kwezithintelo zokukhulelwa ezithathwa ngomlomo kunye nesifo segazi esizuzwe njengelifa.

Iingcali zicebisa ukuba ukunyuka nokuhla kweenyawo zeqatha kunokwenza izihlunu zethole zisebenze kwaye kukhuthaze ukuhamba kwegazi kwimithambo yemisipha yethole, ngaloo ndlela kuncitshiswe ukuminyana kwegazi. Ukongeza, abantu kufuneka bakuphephe ukunxiba impahla eqinileyo xa beseluhambeni, kuba ezo mpahla zinokubangela ukuba igazi limi.

Ngowama-2000, ukufa kwebhinqa eliselula laseBritane kwinqwelo-moya ende eOstreliya ngenxa ye-pulmonary embolism kwatsala ingqalelo yabezindaba kunye noluntu kumngcipheko we-thrombosis kubahambi abahamba uhambo olude. I-WHO yasungula i-WHO Global Travel Hazards Project ngo-2001, injongo yesigaba sokuqala yayikukuqinisekisa ukuba uhambo luyandisa na umngcipheko we-venous thromboembolism kunye nokufumanisa ubunzulu bomngcipheko; emva kokuba kufunyenwe inkxaso-mali eyaneleyo, kuya kuqaliswa uphando lwesibini olunezigaba ngenjongo yokuchonga amanyathelo okuthintela asebenzayo.

Ngokutsho kwe-WHO, ezona mpawu zimbini zixhaphakileyo ze-venous thromboembolism yi-deep vein thrombosis kunye ne-pulmonary embolism. I-deep vein thrombosis yimeko apho igazi liqhekeka okanye i-thrombus yakheka kwi-deep vein, ngokuqhelekileyo emlenzeni ongezantsi. Iimpawu ze-deep vein thrombosis ikakhulu ziintlungu, ukuthamba, kunye nokudumba kwindawo echaphazelekayo.

I-Thromboembolism yenzeka xa ihlwili legazi kwimithambo yamalungu asezantsi (elivela kwi-deep vein thrombosis) liqhekeka lize lihambe emzimbeni liye emiphungeni, apho lifaka khona kwaye livale ukuhamba kwegazi. Oku kubizwa ngokuba yi-pulmonary embolism. Iimpawu ziquka iintlungu zesifuba kunye nobunzima bokuphefumla.

I-WHO ithi i-venous thromboembolism inokubonwa ngokujongwa ngugqirha kwaye inyangwe, kodwa ukuba ayinyangwa, inokuba yingozi ebomini.