O femalagaaiga umi e faʻateleina ai le lamatiaga o le venous thromboembolism


Tusitala: Succeeder   

Ua faʻaalia i suʻesuʻega o pasese o vaalele, nofoaafi, pasi poʻo taʻavale e nonofo pea mo se malaga e sili atu i le fa itula e sili atu le lamatiaga o le venous thromboembolism e ala i le mafua ai ona tumau le toto o alatoto, ma mafai ai ona fausia ni poloka toto i totonu o alatoto. E le gata i lea, o pasese e tele vaalele i se taimi puupuu e sili atu foʻi le lamatiaga, aua o le lamatiaga o le venous thromboembolism e le mou atu atoa pe a uma se vaalele, ae tumau pea le maualuga mo le fa vaiaso.

O loʻo fautua mai le lipoti e iai isi mea e ono faʻateleina ai le lamatiaga o le venous thromboembolism i le taimi o femalagaaiga, e aofia ai le puta tele, maualuga tele poʻo le maualalo o le umi (sili atu i le 1.9m pe lalo ifo o le 1.6m), faʻaaogaina o auala e taofia ai le fanautama ma faʻamaʻi toto e tupu mai i le toto.

Ua fautua mai tagata atamamai e mafai e le gaoioi i luga ma lalo o le so'oga tapuvae o le vae ona fa'amalositino ai maso o le tama'i povi ma fa'aleleia atili ai le tafe toto i alatoto o maso o le tama'i povi, ma fa'aitiitia ai le tafe toto. E le gata i lea, e tatau i tagata ona 'alo'ese mai le ofuina o lavalava fufusi a'o femalagaa'i, aua o ia lavalava e ono mafua ai ona tafe toto.

I le 2000, o le maliu o se tamaitai talavou Peretania mai se malaga umi i Ausetalia ona o se pulmonary embolism na tosina atu ai le mafaufau o le aufaasālalau ma tagata lautele i le lamatiaga o le thrombosis i tagata malaga umi. Na faʻalauiloa e le WHO le WHO Global Travel Hazards Project i le 2001, ma le sini o le vaega muamua o le faʻamaonia pe o femalagaaiga e faʻateleina ai le lamatiaga o le venous thromboembolism ma ia iloa ai le ogaoga o le lamatiaga; a maeʻa ona maua le fesoasoani tau tupe e lava, o le a amataina le suʻesuʻega lona lua i le sini o le faʻailoaina o auala puipuia lelei.

E tusa ai ma le WHO, o faʻailoga e lua e sili ona taatele o le venous thromboembolism o le deep vein thrombosis ma le pulmonary embolism. O le deep vein thrombosis o se tulaga lea e fausia ai se toto pupuni poʻo se thrombus i totonu o se deep vein, e masani lava i le vae pito i lalo. O faʻailoga o le deep vein thrombosis o le tiga, le tiga, ma le fulafula i le vaega ua aʻafia.

E tupu le thromboembolism pe a motusia se toto ua poloka i totonu o alatoto o vae pito i lalo (mai le deep vein thrombosis) ma alu atu i le tino i mama, lea e faaputuputu ai ma poloka ai le tafe o le toto. E ta'ua lea o le pulmonary embolism. O fa'ailoga e aofia ai le tiga o le fatafata ma le faigata ona manava.

E mafai ona iloa le venous thromboembolism e ala i le mataituina faafomaʻi ma togafitia, ae afai e le togafitia, e mafai ona lamatia ai le ola, e tusa ai ma le WHO.